Financiranje i bogatstvo crkvi

Početna stranica » 2013 » Travanj

Monthly Archives: Travanj 2013

Izuzetno bogatstvo crkve

Katolička crkva u Hrvatskoj i u svijetu iznimno je bogata organizacija. Njezinu imovinu neki procjenjuju na više tisuća milijardi eura u čitavom svijetu, u Hrvatskoj neprocjenjiva količina milijardi eura, a u Sloveniji na oko milijardu eura. Samo u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina iznosi 1.200 milijardi eura, a u Njemačkoj oko 300 milijardi eura.

Cjelokupnom crkvenom imovinom, tj. imovinom po cijelom svijetu, upravlja samo jedan čovjek: to je rimski papa. Jedan čovjek upravlja s bogatstvom o kakvom većina država može samo sanjati. To bogatstvo papa upotrebljava samo u političke svrhe umjesto da ga razdijeli siromasima, čime se dalje povećava jaz između bogatih i siromašnih. Iako papa stalno propovijeda o ljubavi prema bližnjima, on dobro zna da svaki dan od gladi umire preko 10.000 djece, milijuni i milijuni gladuju, no svejedno se ne vide njegova djela na ukinuću siromaštva odnosno jaza među bogatima i siromašnima. Očito se njegova ljubav prema bližnjima odnosi samo na bogate – a što je sa siromašnima? Jesu li simbolične mrvice koje nagovještava papa Franjo stvarna želja da Katolička crkva postane siromašna i u službi svojih vjernika?

Rimokatolička crkva dobiva u Italiji godišnje oko devet milijardi eura iz proračuna (porezne privilegije nisu uračunate), u Njemačkoj oko 10 milijardi eura. U Njemačkoj je preko milijun ljudi zaposlenih u organizacijama Karitasa i Đakonije (dobrotvorne evangelističke organizacije). Ove organizacije dobivaju od njemačke države još 45 milijardi eura (Karitas 25, Đakonija 20) . Za troškove svojih aktivnosti obje organizacije doprinose godišnje samo 800 milijuna eura, sve ostalo daju drugi. RKC i EC u Njemačkoj imaju u vlasništvu tri tiskarske agencije, 55 novina, 279 revija, 48 radijskih postaja, dva radijska odašiljača i 17 produkcijskih kuća.

Još nekoliko činjenica o RKC:

–  KC je       danas najveći vjerski privredni koncern na svijetu, jako angažiran na području nekretnina, kemije, elektronike … te dioničar u mnogim velikim tvrtkama. Samo u Njemačkoj RKC ima oko 100 milijardi kapitala i investicija, dionice i vrijednosne papire, a posjeduje i mnoge banke. Poznat je primjer talijanske banke Intesa koja udružuje katoličke novčane ustanove i koja se udružila s bankom San Paolo Imi u jednu od najvećih banaka u Europi.

–  Imovina KC u Njemačkoj vrijedna je više od 200 milijardi eura (bez umjetničkog blaga i arhiva).

– Godišnji proračun nadbiskupije Köln iznosi slabu milijardu, no samo je udio te nadbiskupije u oko 26.000 stambenih i poslovnih jedinica 2003. godine bio vrijedan oko milijardu eura.

–  Imovina njemačkog Karitasa je prema podacima iz 1995. iznosila 65.000 maraka.

– Crkva ima po svijetu velik broj tiskarskih agencija, novina, revija, radijskih i televizijskih stanica i drugih medija.

– U Australiji ocjenjuju da bi KC kao privredna korporacija kotirala među prvih pet u svijetu s imovinom vrijednom više od 60 milijardi dolara i skoro 10 milijardi prihoda u godini 2005. (Ljubljanski Dnevnik, 24.04.2008.).

– Po mišljenju nekih papina banka bi svaki trenutak mogla raspolagati sa sto milijardi eura (Jure Emožnik, Mladina, 17.07.2009.)

Znate li da je:

–  papa Benedikt XVI. prodajom svojih knjiga u godinama od 2005.-2010. zaradio 5 milijuna eura?

–   papa Pio XII. koji je umro 1958 g. ostavio je svojim nasljednicima 80 milijuna maraka, a za vrijeme njegovog papovanja su njegova tri nećaka u Vatikanu odnosno s njim povezanim poduzećima zaradili (preračunato) 120 milijuna maraka.

–  bruto plaće biskupa, nadbiskupa i kardinala u Njemačkoj iznose od 10.000-13.000 eura, osnovna plaća svećenika je 5.000 eura.

–  Lucien Gregorie u knjizi Ubojstvo u Vatikanu tvrdi da je Karel Wojtyla papinu stolicu kupio mitom u visini od 100 milijuna dolara.

–  papa Ivan Pavao II. je dio novca koji je bio namijenjen siromasima, upotrijebio za adaptaciju papinske palače u Vatikanu i ljetne rezidencije u Castel Gandolfu gdje je dao za vlastite potrebe izgraditi veličanstveni bazen za plivanje.

– papa Ivan Pavao II. imao je svoje osobno tajno blago u koje se je slilo barem 200 milijardi lira, koje je upotrijebljeno za rušenje komunizma u Poljskoj. Vatikan je sindikat Solidarnost podupirao sa 100 milijuna dolara.

– kardinal Alberto di Joria, predsjednik IOR u svom testamentu je Vatikanu darovao vile, zemljišta, obveznice i bankovne depozite.

– 7 biskupa za vrijeme filipinske predsjednice Arroyo primilo je skupe automobile iz sredstava lutrije kao zamjenu za potporu Arroyi.

Iako je kardinal Vagnozzi rekao: »Samo sa zajedničkim snagama sve tri službe sigurnosti KGB, CIA i Interpola možda bismo mogli dobiti barem približne podatke o bogatstvu Vatikana i gdje se sve nalazi« (Ronald Cooke, Vatican Jesui Global Conspiracy), unatoč tome u javnosti kruže brojke o bogatstvu KC. Brojke su različite, a po jednoj listi je stanje sljedeće (približno u dolarima):

SAD: 600 milijardi

Njemačka: 300 milijardi

Francuska: 230 milijardi

Brazil: 200 milijardi

Španjolska: 160 milijardi

Meksiko: 155 milijardi

Belgija: 105 milijardi

Kanada: 90 milijardi

Austrija: 80 milijardi

Argentina: 80 milijardi

Poljska: 74 milijarde

Kolumbija: 70 milijardi

Filipini: 60 milijardi

Irska: 47 milijardi

Čile: 43 milijarde

Peru: 38 milijardi

Mađarska: 33 milijarde

Nizozemska: 33 milijarde

Portugal: 33 milijarde

Venezuela: 27 milijardi

Švicarska: 26 milijardi

Velika Britanija: 24 milijarde

Australija: 20 milijardi

Slovenija: 1 milijardu eura

http://one-faith-of-god.org/final_testament/end_of_darkness/truth/truth_0030.htm

U samo 23 države svijeta crkveno bogatstvo vrijedi najmanje 3.000 milijardi dolara (3.000.000.000.000 $). I ta brojka je još niska kada je u Italiji vrijednost crkvenih nekretnina približno 1.200 milijardi eura, što znači da je ukupna vrijednost barem 4.000 milijardi dolara. Može se pretpostaviti da su procjene crkvene imovine i u drugim država postavljene prilično nisko: zato bi bilo moguće tim brojkama dodati još mnogo milijardi. Svemu tome je potrebno dodati još vrijednost crkvene imovine u državama koje nisu spomenute u gornjoj listi. Takvih država ima još otprilike 150 što zajedničkoj vrijednosti crkvene imovine donosi još više 100 milijardi dolara, moguće čak i 1.000 milijardi. Tako bi mogla biti vrijednost cjelokupne crkvene imovine u čitavom svijetu otprilike 5.000 milijardi dolara. Umjetničko blago i arhivi pri tom nisu uključeni. Zlato je za crkvu »božja« valuta i krasi praktički svaku crkvu. KC je najveći pojedinačni posjednik zlata i posjeduje oko 60.000 metričkih tona zlata što je dva puta više od službenih zlatnih svjetskih rezervi. (http://one-faith-of-god.org/

Vrijednost crkvenog zlata procjenjuje se na 1.200 milijardi dolara. Crkva čuva otprilike 20% zlata u službenim rezervama i to većinom u Američkoj središnjoj banci i u bankama u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i Francuskoj. Ogromnu količinu zlata pokrala je u Južnoj Americi te ga prevezla u Evropu. Kako izvještava kroničar Bartolomej iz Las Casasa, zbog zlata su najokrutnije poklali na milijune Indijanaca. Puno tog zlata nalazi se u crkvama i nikada nije vraćeno vlasnicima. S prvim zlatom kao plijenom iz Južne Amerike papa Aleksandar VI. u Santa Maggiore u Rimu dao je ukrasiti i opremiti strop sa simbolom svoje obitelji. 20 tona zlata je na oltaru katedrale u Sevili, kardinal Cisner je dao napraviti 3m visoku monstrancu od zlata te ju je poklonio katedrali u Toledu. Podaci o topljenju peruanskog zlatnog blaga: »Tada je to trajalo mjesec dana dok su rastopili dragocjeno posuđe na kojem su zlatari Peruanaca radili noć i dan.« Kroničar je ocijenio vrijednost zlata te akcije na 1.326.539 zlatnih pesosa. To danas odgovara približnoj vrijednosti od 450,000.000 eura. »Indijanci kojima je bila posvećena tolika milost i dobrota, svoju bi pokornost i dobru volju trebali pokazati tako da veliku količinu zlata, dragocjeno kamenje, srebro i druge stvari koje posjeduju, dobrovoljno izruče njegovoj visosti, kralju i guverneru, inače bi mogao bog, naš gospodin i njihova veličanstva biti jako nemilosrdni.« (www.zrtve-cerkve.org)

Koliko crkvenog zlata je bilo dobiveno na pošten način? Koliko se zlata pokradenog između ratova sada čuva u Vatikanu? Je li se i Isus kitio zlatom? Koga zastupa KC? Boga ili demona?

Oglasi

Vatikanske milijarde (1)

Dvije tisuće godina zgrtanja blaga 

Jer gdje je vaše blago, ondje je i vaše srce” (Matej 6.21)

AVRO MANHATTAN

SADRŽAJ

1. Poglavlje

POVIJESNI POSTANAK CRKVENOG ZGRTANJA BLAGA

2. Poglavlje PORIJEKLO CRKVENOG SVJETOVNOG BLAGA

3. Poglavlje

CRKVA KAO NASLJEDNIK BIVŠEG RIMSKOG CARSTVA

4. Poglavlje

CRKVA ZAHTJEVA VLASNIŠTVO NAD ZAPADNIM SVIJETOM

5. Poglavlje CRKVA TRAŽI VLASNIŠTVO NAD SVIM JOŠ NEOTKRIVENIM OTOCIMA I KOPNOM

6. Poglavlje SMAK SVIJETA GODINE GOSPODNJE 1000-te

7. Poglavlje PLATI DA BUDEŠ KRŠĆANIN – ŽIV ILI MRTAV

8. Poglavlje SVETI MASOVNI TURIZAM ZA SVE NARAŠTAJE

9. Poglavlje ČUDA NA PRODAJU

10. Poglavlje BURZA OPROSTA

11. Poglavlje CRKVA ZAHTJEVA AMERIKE

12. Poglavlje EKONOMSKI FAKTOR IZA REFORMACIJE

13. Poglavlje KATOLIČKA CRKVA I BASNOSLOVNO BLAGO ŠPANJOLSKIH KOLONIJA

14. Poglavlje REVOLUCIJE I CRKVENI PRIHODI

15. Poglavlje KATOLIČKA BOGATSTVA

16. Poglavlje KATOLIČKA CRKVA POZDRAVLJA NASTANAK BOLJŠEVIZMA

17. Poglavlje PRVI TEMELJI FINANCIJSKOG CARSTVA KATOLIČKE CRKVE U 20. STOLJEĆU

18. Poglavlje TOTALNO BOGATSTVO SVJETSKOG RATA

19. Poglavlje VATIKAN INVESTIRA MILIJUNE U RATNU INDUSTRIJU

20. Poglavlje ZASTO JE KATOLIČKA CRKVA NAJBOGATIJA CRKVA U AMERICI

21. Poglavlje ČLAN KLUBA MILIJARDERA

22. Poglavlje KARDINALI BURZOVNI MEŠETARI

23. Poglavlje

KATOLIČKO URBANO ŠIRENJE U U.S.A. CRKVE PRIJE I ZA VRIJEME 2. RATA CRKVA LIŠENA NAJVEĆEG DIJELA SVOG VLASNIŠTVA

24. Poglavlje NAJBOGATIJA DIVOVSKA TEOKRACIJA

25. Poglavlje TIP LEDENOG BRIJEGA

26. Poglavlje KATOLIČKA CRKVA 20.STOLJEĆA

27. Poglavlje NEDOKUČIVE MILIJARDE KATOLIČKE CRKVE

28. Poglavlje ARBITER ZAPADNOG SVIJETA KAO NAJVEĆA FINANCIJSKA SILA

NAPOMENA HRVATSKOM ČITATELJSTVU:
(više…)